KORISNO – prenosimo sa stranica SRC@ popis repozitorija u otvorenom pristupu

Kao i uvijek sa SRC@ stižu korisne informacije u susret otvorenoj znanosti 🙂

OA I OER U HRVATSKOJ (preuzeto sa https://www.srce.unizg.hr/otvoreni-pristup/oa-i-oer-u-hrvatskoj )

Otvoreni pristup u Hrvatskoj ima dugu povijest, počevši od 1997. godine kada je osnovan središnji repozitorij znanstvenih radova kao dio Hrvatske znanstvene bibliografije (CROSBI) koji broji više od 500.000 bibliografskih zapisa. CROSBI danas ima ulogu središnjeg repozitorija s 16.500 cjelovitih tekstova i 24.000 bibliografskih zapisa s poveznicom na cjeloviti tekst rada.

Središnji repozitorij hrvatskih znanstvenih časopisa Hrčak nudi pristup časopisima i radovima otvorenog pristupa, čiji se broj stalno povećava. Hrčak je od travnja 2015. godine registriran i kao izvor podataka na portalu OpenAIRE.

U listopadu 2012. godine donesena je Hrvatska deklaracija o otvorenom pristupu. Tada je održana i radionica o otvorenom pristupu pod nazivom “Open Access – otvoreni pristup znanstvenim informacijama”. Sveučilišni računski centar (Srce) poslao je pismo podrške (PDF, 185 KB), a za sve one koji to žele, Deklaraciju je moguće i osobno podržati.

Open Education Group na svojem blogu objavila je tekst o otvorenom obrazovanju u Hrvatskoj.

U 2020. godini u Direktoriju časopisa u otvorenom pristupu (eng. Directory of Open Access Journals) navedeno je 123 hrvatskih časopisa.

U svibnju 2019. godine u online časopisu Nature : International journal of science objavljeni su rezultati studije o otvorenosti članaka objavljenih u OA časopisima, hibridnim časopisima, digitalnim repozitorijima ili na drugom mrežnom mjestu izdavača. Studija je obuhvatila članke objavljene od 2015. do 2018. godine, a rezultat je pokazao da Hrvatska zauzima 5. mjesto u svijetu, dok u Europi dijeli prvo mjesto s Ujedinjenim kraljevstvom po postotku članaka objavljenih u otvorenom pristupu.

REPOZITORIJI U OTVORENOM PRISTUPU

U Hrvatskoj postoji više od 130 institucijskih, 4 sveučilišna i 2 nacionalna repozitorija u otvorenom pristupu. Hrvatske repozitorije moguće je pronaći u nekoliko sustava koji ih okupljaju na jednom mjestu:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske svojom je odlukom 27. rujna 2012. godine osnovalo radnu skupinu s ciljem izrade javne politike otvorenog pristupa znanstvenim informacijama i otvorenih obrazovnih sadržaja.

OA I OER U SVIJETU https://www.srce.unizg.hr/otvoreni-pristup/oa-i-oer-u-svijetu

 

Do sada su u svijetu donesene razne odluke i dokumenti vezani uz OA i OER te održano više skupova i kongresa u svrhu poticanja ovih trendova.

Europska komisija u svojem dokumentu “Towards Better Access to Scientific Information: Boosting the Benefits of Public Investments in Research” (PDF, 49,1 KB) iz 2012. godine ističe važnost dostupnosti znanstvenih informacija u okviru strategije “Europa 2020”. Otvoreni pristup informacijama smatra posebno važnim radi ubrzavanja inovacija, poticanja suradnje i izbjegavanja dupliciranja istraživanja, nadogradnje novih na ranija istraživanja te uključivanja javnosti i zainteresiranih pojedinaca u proces istraživanja da bi se postigla što bolja transparentnost u znanstvenom procesu.

Ovdje ključnu ulogu imaju stranice poput Directory of Open Access Journals (DOAJ, Direktorij časopisa otvorenog pristupa), koja sadrži podatke i poveznice na časopise otvorenog pristupa, te Registry of Research Data Repositories (Registar repozitorija istraživačkih podataka) gdje je dostupan registar istraživačkih podataka otvorenog pristupa.

Na Svjetskom kongresu o otvorenim obrazovnim sadržajima 2012. godine donesena je Pariška deklaracija o otvorenim obrazovnim sadržajima (PDF, 91,2 KB) koja donosi niz preporuka vezano uz planiranje, poticanje, stvaranje preduvjeta i okrilja, kao i potporu dijeljenja OER-a. Dostupan je i Hrvatski prijevod Pariške deklaracije (PDF, 5,71 MB).

Primjeri OER-a mogu biti pojedinačni sadržaji i nastavni materijali, ali i cijeli obrazovni programi koji mogu biti namijenjeni i velikom broju polaznika, a izvode se online (eng. massive open online course, MOOC). Takvi programi dostupni su kroz sveučilišne konzorcije kao što su:

U lipnju 2015. godine u Parizu u organizaciji UNESCO-a i ICDE održan je forum pod nazivom The Global High Level Policy Forum kojem je prisustvovalo više od 150 sudionika iz 55 zemalja svijeta. Na forumu je ukazano na još uvijek postojeće nejednakosti u visokom obrazovanju u raznim dijelovima svijeta te se raspravljalo o važnosti otvorenih i prilagodljivih online sustava za učenje koji doprinose širenju znanja, kvaliteti i financijskoj dostupnosti visokog i cjeloživotnog obrazovanja.

Kao rezultat foruma nastao je dokument The Paris Message – Online, Open and Flexible Higher Education for the Future We Want.

The Paris Message poziva državne vlasti, ustanove i pojedince iz područja visokog obrazovanja, a također i studente da se uključe u podršci i promoviranju važnosti visokog i cjeloživotnog obrazovanja s naglaskom na online otvorenim obrazovnim sadržajima.

Na svojoj godišnjoj skupštini u Parizu, 25. studenog 2019., UNESCO je prihvatio Smjernice za otvorene obrazovne sadržaje (DOCX, 26,2 KB). Time se dodatno promovira obrazovanje za sve i daje podrška razvoju i dijeljenju otvorenih obrazovnih sadržaja za učenje i poučavanje što je od koristi za studente, nastavnike, ali i istraživače.

Smjernice UNESCO-a na međunarodnoj razini olakšavaju stvaranje, korištenje i prilagodbu kvalitetnih otvorenih obrazovnih sadržaja. Osim toga, Smjernice ističu važnost donošenja politika koje ne samo da podupiru otvorene obrazovne sadržaje, nego i potiču razvoj održivih modela otvorenih obrazovnih sadržaja.

U Torinu u Italiji pokrenut je pilot projekt Open Educators Factory, web-alat za samoprocjenu i razvoj vještina namijenjen nastavnicima u visokom obrazovanju s ciljem unaprjeđenja primjene načela otvorenog obrazovanja. Alat je u potpunosti besplatan.

KORISNI LINKOVI

DEKLARACIJE:

STRANICE I DOKUMENTI VEZANI UZ OA:

STRANICE I DOKUMENTI VEZANI UZ OER:

NOVOSTI